Socijaldemokratija

Socijaldemokratija danas

U okviru serije webinara Dimitrije Milić iz organizacije Novi treći put održao je predavanje „Socijaldemokratija danas“.

Svoje predavanje je započeo time da danas oni koji pokušavaju da negiraju ili smanjuju prava LGBTI zajednice u SAD bivaju precrtani (Cancel). Prava LGBTI zajednice spadaju u ona kulturološka društvena pitanja koje su progresivne snage uvek želele da menjaju. Podsetićemo da je politika način za menjanje društvenih odnosa i promene naše životne sredine. Podsetio je da socijaldemokratske stranke u Zapadnoj Evropi imaju dve baze glasova industrijske radnike i urbanu srednju klasu. Njihov stalni zadatak je da balansiraju između kako bi mogle da pobeđuju.

Posle II svetskog rata

Osvrnuo se malo na istoriju posle drugog svetskog rata kada su socijaldemokratske stranke vodile Evropu u ekonomski progres. Taj ekonomski model je bio društveno prihvaćen. On je obuhvatao regulaciju kapitalizma i povećanje kvaliteta javnih usluga. Tada su pravljeni veliki ekonomski iskoraci i sve je funkcioniosialo do „naftne krize“ početkom sedamdesetih. Sve razvije zemlje su prihvatile taj ekonomski model, čak i liberalna SAD koriste mere iz njega. Taj ekonomski progres je tada bio važniji od društvenog progresa. On je omogućio veću socijalnu mobilnost i osnaživanje i proširenje brojnosti srednje klase. Društvena i kulturološka agenda tada nije bila dominatna.

Kraj šeszedestih

Ali već krajem šezdestih progresivne snage u Evropi žele i društvene i kuluturološke promene. Kada govorimo o kulturološkom modelu tu se pre svega misli na promenu položaja žena u društvu i rodnu ravnopravnost, multikulturalnost i uklučivanje manjina i naravno LGBTI prava. Tek u XXI veku možemo reći da su društva u Zapadnoj Evropi stigla do nivoa sloboda i prava koji su bili željeni još ’68 godine.

Osamdesete i devedesete

Osmadesete su donele retradicionalizaciju pod vođstvom konzervaca pre svega Margaret Tačer i Ronalda Regana. Devedeset godine, pogotovo druga polovina, donose ponovni povrat socijaldemokrata na vlast. Tada u fokusu nisu bile ekonomske reforme već upravo društvena transformacija. U mandatima socijaldemokratskih stranaka je jedna od važnih tema na političkoj agendi bila i usvajanje Zakon o istopolnim zajednicama. U kratkom vremenu početkom devhiljaditih LGBTI prava su se raširila. Najbolji primer je Malta kao konzervativna katolička zemlja gde je do 2008. godine bio zabranjen razvod braka. Ista ta Malta je 2015. godine dozvolila sklapanje istopolnih brakova. Takođe u SAD odlukom Vrhovnog suda garantuju se prava na brak svima bez obzira na seksualnu orijentaciju.

U tom periodu se liberalizovala kultura. Socijaldemokrate i levičari zauzimaju mesta u kulturi i obrazovanju. Levi krugovi postaju dominatni u medijima, kinematografiji, akademskoj zajednici. Aktivisti su postali efikasniji i to sve dovodi do promena. U Velikoj Britaniji obrazovanje postaje ključna alatka za promenu društva. Cilj da 50% mladih završi fakultet donosi značajnu prednost u okretanju društva vrednostima levice.

Konzervativne zemlje

Istočna i Srednja Evropa ostaju mesta gde se LGBTI prava još uvek krše. Ove zemlje su formalno omogućile istopolne brakove ali atmosfera i komunikacija vlasti je anti- LGBTI. Napadaju ih kao ljude zadojene gender ideologijom, a u tim društvima ideologija ima pežorativni značaj. Smatraju borbu za LGBTI prava kao nametanje ideologije, a kao građani se bune i to neće. Tu se pre svega misli na Poljsku i Mađarsku, ali i Bugarsku i Rumuniju. Takva retorika konzervativnih stranaka okreće i SD stranke da je koriste protiv LGBTI prava ne mnogo različitu od konzervativaca. Populizam je ovde dominatan.

Preporuke

LGBTI kampanje u našem regionu neće biti noseće teme kampanje socijaldemokratksih stranaka u skorijoj budućnosti. Ali zato kada dođu na vlast Socijaldemokrate moraju da misle na upravo te kulturološke i društvene iskorake i jasnu agendu promene položaja LGBTI zajednice. Socijaldemokratske stranke imaju šansu da na svom ekonomskom modelu dođu do vlasti ali onda moraju biti spremni na ključne korake promena u društvenih odnosa. Potrebno je održavati i graditi odnose sa svim levo orijentisanim organizacijama koje se aktivistički bore za promene. To je nekada teži put ali često omogućava da kada bude potrebno imamo bazu ljudi i znanja koja dovode do promene.

O programu

CMV u saradnji sa partnerima iz Progres institutaForuma lijeve inicijative i Fondom za progresivne politike nastavlja program Socijaldemokratija i ljudska prava.I ovim treningom za trenere nastavljamo stalno zalaganje CMV-a za unapređenje položaja LGBTI zajednice i drugih marginalizovanih grupa u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji i Srbiji. Projekat sprovodimo zajedno sa zajedno sa Fondacijom Max van der Stoel (FMS) iz Holandije. Hvala Laburstičkoj stranci i Vestminster fondaciji za demokratiju iz Velike Britanije na podršci ovom projektu. Hvala i  Rainbow rose mreži organizacija koja nesebično deli znanja i iskustva iz ove oblasti.

Komentari

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *