Kako pomoći očuvanju prirode

Pokrivajući manje od 2 odsto ukupne Zemljine površine, prašume su dom za 50 odsto biljaka i životinja na Zemlji. Zahvaljujući flori i fauni u prašumama imamo čistu vodu, vazduh, hranu i lekove. Mnoge namirnice prvobitno su došle iz tropskih šuma, i još uvek se uglavnom gaje na plantažama u regionima koji su ranije bili šume. Takođe, zahvaljujući prašumama imamo lekove za groznicu, gljivične infekcije, opekotine, gastrointestinalne probleme, bol, respiratorne probleme itd. Međutim, prašume su ugrožene neodrživom poljoprivredom, stočarstvom, rudarstvom i sečom drveća. Prvobitno je širom sveta postojalo 6 miliona kvadratnih milja tropskih kišnih šuma. Ali, kao rezultat seče šuma, samo 2,6 miliona kvadratnih milja je ostalo. Uništavanje prašuma znači nanošenje štete ekosistemima. To je razlog zašto mnoge biljke i životinje poput pandi i orangutana nestaju. Naravno, izumiranje je prirodan process. Ali, ljudskim uticajem postao je neprirodan, ljudi ga ubrzavaju. I sve to nesvesni posledica koje na nas imaju veliki uticaj. Skoro svaka životinja na svetu je ugrožena uništavanjem njihovog staništa ljudskom rukom.  Čuvajući prirodu, čuvamo nas same.

Wikipedia

Vratimo se orangutanima. Mnogi će se zapitati zašto su oni bitni. Moja poznanica Mišel Desilej koja radi za Orangutan land trust, organizaciju sa sedištem u Velikoj Britaniji koja radi na očuvanju orangutana u Indoneziji rekla mi je da većina ljudi ne shvata da pomažući očuvanje biljnih i životinjskih  vrsta i prašuma pomažemo ekosistemima i nama samima. “Orangutani su glavni raspršivaci semena u tropskim šumama. Bez njih određeno semenje ne može da se rasprši jer je jedini način za njihovo raspršivanje da prođu kroz creva orangutana. Ako ih ne štitimo poremetićemo ekosistem “, objašnjava Mišel. Zvuči logično, zar ne?

Nažalost, najveći problem sa kojim se Mišel susreće su velike kompanije koje se vode principom Business as usual. Šta one rade? Kupuju palmino ulje. Ajmo ovako, palmino ulje se dobija od uljane palme. Najviše se proizvodi u Južnoj Americi i Zapadnoj Africi. U tim oblastima koristi se za kuvanje ali je visok prinos ulja, naročito u delovima Indonezije, doveo do krčenja prašuma kako bi se na istom mestu zasadile uljane palme. Ovo je rezultiralo uništavanjem prirodnog staništa orangutana i samim tim njihovim nestajanjem. U aktivističkom svetu najveću pažnju privukle su kompanije koje proizvode konditorske proizvode, tipa Nestle, koje koriste palmino ulje za svoje čokoladice. Zapitajte se sledeći put kada kupujete slatkiše od čega se sastoje.


Konzervacija je važna zato što je ekosistem povezana mreza. Očuvanje ovih životinja je očuvanje prašuma koje su ključne u borbi protiv klimatskih promena. Jedno od rešenja za konzervaciju životinja je održivo upravljanje šumama. Koncept održivog upravljanja šumama je upravljanje šumama u skladu sa principima održivog razvoja. Razne šumarske institucije sada praktikuju različite oblike održivog upravljanja šumama i širok spektar metoda i alata koji su dostupni i koji su testirani tokom vremena. Jedan od primera je da selektivno sečete sa nekog šumskog područja, samo najzrelije drveće, što omogućava manje zrelom drveću da nastavi da raste, i da izvlačite posečeno drveće na održiv način. Na primer, u Brazilu se praktikuje da se drveće podiže u vazduh helikopterom. Na ovaj način ne oštećujete ostalo drveće i ne remetite ekosistem.

Weiland helicopters

Još jedan moj poznanik, inače osnivač sajta Green Global Travel, Bret Lov veruje da ekoturizam može da pomogne očuvanju prirode. Naime, on stalno putuje u ugrožena područja i beleži svoja iskustva. Skoro se vratio sa Galapagosa i oduševljen je načinom na koji se oni brinu o flori i fauni. Poznato je da su kornjače sa Galapagosa pred izumiranjem.

Bret Love, Green Global Travel

I ne samo one, brojne vrste su bile pred izumiranjem pa je vlada Ekvadora odlučila da svih 15 ostrva Galapagosa pretvori u nacionalni park. Od svih ostrva sada ljudi mogu da žive samo na dva. A ako želite da putujete tamo morate da odete sa licenciranim operatorom.

Međutim, to znači stroga pravila za turiste. Bret kaže:” Obeležene staze su veoma uske i morate da ostanete na njima, nije vam dozvoljeno da dodirujete divlje životinje. Bukvalno možete samo da fotografišete. Jedina stvar koju ćete ostaviti na Galapagosu su otisci stopala.”

Ipak, jedini način da turizam bude istinski eco-friendy je da bude održiv kao i da lokalno stanovništvo ima ekonomsku korist. Oni bi se mogli angažovati kao vodiči, kao kapetani brodova itd. Jako je bitno da novac koji turisti ulažu i bude uložen u područje u koje su došli. Istina je, ljudi bi platili ogromnu količinu novca za putovanje koje je jedinstveno. Zašto onda ne uložiti novac u lokalnu ekonomiju i pomoći očuvanje prirode?

Komentari

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *